Povijest Grada Zadra

Povijest Grada Zadra

Povijest Grada Zadra

Zadar je drevni grad, sagrađen na središtu hrvatskog Jadrana, prepun povijesnih i kulturnih znamenitosti. Star tri tisuće godina, grad duge, burne i dinamične povijesti, često rušen, pljačkan, razaran, svaki je put iz ruševina nicao jači, ljepši i bogatiji. U povijesti se Zadar prvi put javlja u 4. st. pr. Kr. kao naselje ilirskog plemena Liburna – spominje se oblik imena Jader, a prolazeći povijesni put, ime se mijenja u Idassa (grčki izvor), Jadera (rimski izvor), Diadora, Zara (za vladavine Venecije i kasnije Italije) do današnjeg imena Zadar.

Nakon 59. godine pr. Kr. Zadar postaje Rimski municipij, a 48. godine pr. Kr. kolonija rimskih građana. Pod vladavinom Rimljana Zadar poprima karakter grada s pravilnom mrežom ulica, s izgrađenim glavnim trgom – forumom, a do njega je povišeni kapitolij s hramom. U 7. stoljeću Zadar postaje središte (glavni grad) bizantskog temata (provincije) Dalmacije. Početkom 9. stoljeća Zadar se spominje kao sjedište biskupa Donata i bizantskog vođe Paulusa. U tom vremenu podiže se na rimskom forumu crkva Svetoga Trojstva, danas svetoga Donata, za koju se može reći da je znamen grada Zadra. Veće naseljavanje Hrvata zabilježeno je u 10. stoljeću. Iz tog vremena sačuvani su temelji romaničke crkve sv. Marije, te crkve sv. Krševana i katedrale sv. Stošije.

Godine 1202. grad spaljuju i osvajaju križari i Mlečani. Poslije toga grade se prve gotičke crkve u Dalmaciji, Sv. Frane i Sv. Dominik, a od umjetničkog blaga tog vremena treba izdvojiti srebrnu škrinju – kovčeg sv. Šimuna.

15. i 16. st. obilježeni su značajnim aktivnostima hrvatskih pisaca, koji pišu na narodnom hrvatskom jeziku (Petar Zoranić, Brne Krnarutić, Šime Budinić, Jerolim Vidolić…). Nakon Venecije vlast nad Zadrom preuzimaju Austrijanci (1797. g.), potom Francuzi (od 1806. do 1813. g.). Nakon kratkog perioda francuske vlasti Zadar ostaje pod Austrijom sve do 1918. g. Rapalskim ugovorom Zadar potpada pod Italiju, a nakon II. svjetskog rata bio je pripojen svojoj matici Hrvatskoj (u okviru Federativne Jugoslavije).

1991. g. Hrvatska izlazi iz Jugoslavije te time grad Zadar ostaje u samostalnoj Republici Hrvatskoj. Danas je grad Zadar sačuvani spomenik različitih povijesnih vremena i kultura, koje su postavile granice i vidljive konture njegova urbanog izgleda.