Benediktinci i stvaranje europske kulture
Objavljeno: 25. 11. 2007»Jeste li znali?« – to pitanje kao da stoji uz niz činjenica koje sažeto opisuju 15 stoljeća benediktinske tradicije na izložbi »Benediktinci i stvaranje europske kulture«, otvorene u nedjelju 11. studenoga 2007. godine svečanom večernjom misom koju je u crkvi sv. Marije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.
Iznimno otkriće posjetiteljima može biti npr. podatak da je današnje sjedište engleskog parlamenta izgrađeno po uzoru na benediktinski kapitul ili da je engleski svetac Stjepan Harding stoljeće prije parlamentarnog upravljanja opisanog u Magna charta libertatum u 13. st. utemeljio prvu europsku nadnacionalnu skupštinu, vrhovni kapitul cistercitskog reda nazvan također »Parliamentum«. Osim utjecajabenediktinaca na društveni i politički život u sklopu teze »Širenje zajedništva: poslanje«, na 50 panoa slike i tekstovi opisuju prenošenje iskustva, odgoj otvoren svakom znanju, zajednicu kao školu za svakoga, spomen Krista u radu, zatim kako je samostan škola službe Gospodnje, pravilo »Pratnja do cilja«, poziv – rađanje novog »ja«. U razvoju od samostana prema gradu vidi se »benediktinska škola« reguliranja voda, isušivanja zemljišta, trgovine, sajmova i tržnica, njihov rad u pčelarstvu, obrtništvu, industriji, obrađivanju polja, skrbi za bolesne i siromašne, primanju gostiju.
Do 25. studenoga u prizemlju Stalne izložbe crkvene umjetnosti u Zadru izloženo je šest tematskih odsjeka: Samostan: neočekivana i iznenađujuća stvarnost, Od samostana do nove civilizacije, Korijeni benediktinskog iskustva, Kamo ide Europa danas, Ponovni početak: Božja vjernost i Sv. Benedikt – nada Zapada.
O izložbi koja pokazuje kako djelo nastaje kao istinsko Božje djelo govorili su prior benediktinskog samostana na Ćokovcu o. Jozo Milinović i o. Damjan Kružičević, a u homiliji večernje mons. Prenda. Petnaest stoljeća benediktinskog puta govori o njegovoj vrijednosti, ali i izazovu za naše vrijeme, rekao je mons. Prenđa poželjevši da se povijesne činjenice dublje čitaju. Povjesničari Crkve i kulture kažu da je oko šest stoljeća kršćanska kultura srednjovjekovne Europe bila gotovo istovjetna s redovničkim središtima pobožnosti i učenja, rekao je nadbiskup. Benediktovi samostani bili su središta evangelizacije naroda, liturgije, školovanja, umjetnosti i arhitekture, prepisivanja rukopisa. »Danas benediktinski samostani žive kao novi zov traženja Boga u zajedničkom životu molitve, čitanja i služenja. Nisu više potrebne ustanove u njihovim samostanima koje bi nosile oznake ljudske djelatnosti koje su prisutne u svijetu. Svijet ima svoju tehniku i djelatnosti, svoja središta materijalne kulture i škole različitih ciljeva, ali su mu potrebni ljudi koji imaju iskustvo Boga«, poručio je mons. Prenđa.
Pod nazivom »Našim rukama, ali Tvojom snagom« ta je izložba prvi put postavljena na manifestaciji »Meeting« u Riminiju 2006. godine želeći pokazati da se kršćansko djelo ne rađa kao plan nego kao primjer koji odgovara ljudskim potrebama. Izložbu su organizirali benediktinci s Ćokovca, benediktinke iz Zadra te nakladna kuća »Verbum«, a inače su je priredili benediktinci samostana Cascinazza.
Ines Grbić, Glas Koncila
Fotogalerija:
