Milenij za nama

Osobe i zbivanja u prošlosti samostana i crkve Benediktinki sv. Marije u Zadru

Pregled 11 stoljeća Samostana sv. Marije u Zadru kroz djelovanje jedanaest Opatica, jedanaest vjernih, hrabrih i Bogu odanih mudrih samozatajnih žena, koje su tijekom milenijske svetomarijanske povijesti snagu i dostojanstvo svog života nalazile u Božjoj Riječi.

I kao što je zapisano za Ciccu, tako možemo reći i za svaku pojedinu od njih, bila je „abbatissa ingenuitate precipuæ nomen“ opatica neizmjerne plemenitosti imenom:

Kar. fol. 16v

Lampredija – 920. godina

• 1100. obljetnica spomena Lampredije, opatice Samostana svete Marije u Zadru
• Šime Ljubavac 1652. g. na južnom zidu staroga samostana otkriva ploču s natpisom
• prijepis je objelodanio Ivan Lucius (Lučić)

Lampredijin natpis

LAMPREDIA AB. MAT. MAG. VIR. VID. MAE. NUP. PEC. DRAG. AVX. DOM. S. AD. HOM. D. P. F. ET. SS. ET. S. M. V. ET. S. A. B. SVB. CVI. REG. VIV. SVB. NICEPHORO PR. AN. I.

Lampredia Abatissa, mater, magistra virginum, viduarum, male nuptarum, pecunia Dragonis auxit domum Sanctam ad honorem Dei Patris, Filii, et Spiritus Sancti, et Sancte Mariae Virginis et Sancti Abatis Benedicti, sub cujus regela vivunt, sub Nicephoro Priore anno primo

OPATICA LAMPREDIJA, MAJKA, UČITELJICA DJEVICA, UDOVICA I LOŠE UDATIH, DRAGINIM NOVCEM POVEĆALA JE SVETI DOM NA ČAST BOGA OCA, SINA I DUHA SVETOGA I SVETE DJEVICE MARIJE I SVETOG OCA BENEDIKTA PO ČIJEM PRAVILU ŽIVE, PRVE GODINE PRIORA NICEFORA

„Descrizione del Nobil Monastero delle M.M.R.R. Madri Benedettine denominate di santa Maria nonché di quello di Santa Catterina”

Zapis o Ljubavčevu pronalasku i opatici Lamprediji

Cicca (1066. – 1095.)

• u osnivačkoj povelji nabraja sve potrebne liturgijske knjige i posuđe koje nabavlja i stavlja u thesauro apposui nostro monasterio sanctæ Mariæ
• govori o kupnji, popravku i o doniranim kućama
• na Božić 1066. godine u Šibeniku hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je Samostanu svete Marije u Zadru “kraljevsku slobodu” i zemlju u posjed
• Petar Krešimir IV. Ciccu naziva „sorror mea”
• darovnicu potpisuju najviši državni i crkveni dostojanstvenici

Izgradnja crkve sv. Marije

• posveta crkve – 1091.
• crkva spada u red ranoromaničkih – jednostavna trobrodna bazilika, s tri apside kakve se grade nakon reformatorske clunyjevske obnove
• prilikom posvete crkve zadarski biskup Andrija te prior Drago zajedno s klerom i građanstvom daju Cicci gradske slobode koje je potvrdio 1095. g. crkveni sabor u Zadru sa Splitskim nadbiskupom Lovrom na čelu

Vekenega (1095. – 1111.)

• mlađa kćer opatice Cicce
• nakon doba hrvatskih narodnih vladara, 1102. godine ugarski kralj Koloman Arpadović okrunjen je za hrvatskog kralja u Biogradu
• 1105. Koloman ulazi u Zadar
• Vekenega gradi zvonik sredstvima dobivenim od kralja Kolomana, što potvrđuje i natpis uklesan na zvoniku
• Vekenega daje sagraditi i kapitularnu dvoranu
• vremenski, stilski i prostorno čine jednu cjelinu, a prigrađeni su uz sjeveroistočni zid bazilike
• zrela romanika, fin i precizan klesarski rad

Vekenegina grobnica

• pokopana je u kapitularnoj dvorani u grobnici koju je dala izgraditi
• cijela grobnica obložena je mramornim pločama s natpisom koji veliča Vekenegin život i zasluge
• ostaci fresko slika s prikazom Navještenja

Spoliji predromaničkih osobina na Vekeneginoj grobnici

Osobni časoslovi (molitvenici)

• od opatica Cicce i Vekenege ostali su sačuvani osobni časoslovi napisani u skriptoriju benediktinskog Samostana svetog Krševana u Zadru
• Vekenegin Evanđelistar napisan je u istom skriptoriju devedesetih godina XI. st.
• Časoslov opatice Čike i Vekenegin Evanđelistar čuvaju u knjižnici Bodleian u Oxfordu, a Vekenegin časoslov u Budimpešti
• duhovnost proizašla iz liturgije Crkve prvog milenija, s jakim franačkim utjecajem
• zabilježeni i notni zapisi

Čikina molitva prije pričesti, Čikin časoslov, 11. st.

Notni zapisi iz XI. - XIII. st

Nikolota (1277. – 1300.)

• opatica Nikolota iz XIII. stoljeća za svog upravljanja samostanom daje u zakup samostanske zemlje
• tako osigurava prihode i materijalnu sigurnost svojih sestara, a i bolnice za siromašne starice o kojima se samostan brine
• u to vrijeme samostan je oporučno dobio sve što je potrebno za jedan samostanski skriptorij, i to od skriptora magistra Filipa
• Sanctus XIII/XIV st.
• višeglasni napjev iz Kartulara Samostana s v. Marije

Kar. fol. 36v

Marija Begna (1440. - 1472.)
Laura Nassi (1447. - 1452.)

• zaslužne su za obnovu Kolomanovog zvonika
• ugovor je objavio 1959. godine Cvito Fisković
• pred nama danas nije originalni romanički zvonik s početka XII. stoljeća, nego vrlo vjerna kopija iz XV. Stoljeća
• sukob između nadbiskupa Maffeja Valeressa i opatice Laure oko imenovanja sakristanke
  - opatica Laura odlazi u Veneciju patrijarhu i duždu
  - branila je Pravilo sv. Benedikta: „Zato držimo da je za očuvanje mira i ljubavi bolje da opat raspoređuje službe u svojem samostanu po svom nahođenju.“ (BP 65,11)

Požar i obnova oko 1480.

Memorie i C. Bianchi spominju požar koji je zahvatio samostan i obnovu oko 1480. godine.

Memorie sopra la chiesa e Monastero delle nobili Reverende Monache Bendettine di Santa Maria di Zara

Donata Nassi (1520.-1557.)

• o sposobnostima i ugledu Donate Nassi govori činjenica da je nekoliko puta birana za opaticu u razdoblju od 37 godina
• u jednom notarskom dokumentu iz 1554. g. naziva ju se „meritissima abatissa“
• zaslužna je za renesansnu dogradnju crkve
• izgrađeno je novo pročelje i južni zid koji je vodoravno, vijencem renesansnih osobina, podijeljen u dva dijela te sporedni renesansni portal s lunetom na kojoj je natpis

Natpis opatice Donate Nassi

VIR(GINIS) . SACR(VM) . VETVSTATE . CO(N)SV(M)PTV(M) . DONATA NASSIS . ANTIS(TITA) . ISTAVRARI . CVRAVIT.

Glorija Calcina (1734. – 1758.)

• za vrijeme opatice Glorije Calcine ponovno počinju radovi na crkvi
• novi zahvati na samostanskim zgradama: na starim temeljima preuređuje se parlatorij i grade se zgrade koje su se naslanjale na zvonik
• 1742. – ruše se stare polukružne apside i gradi se prostrano barokno četvrtasto svetište nad kojim se izdiže kupola s prozorima na okruglom tamburu
• sa sjeverne strane sagrađena je sakristija, a iznad bočnih lađa dovršena je gradnja galerije započete u renesansi

Obnova crkve

• 1744. – raskošna rokoko štukatura
• dekorativna galerija (matronej) s rešetkama
• glavni oltar od kararskog mramora (altarst Lorenzo Bon)
• dva mramorna anđela sa strane i ostali ukrasi na oltaru (kipar Giovanni Maria Morlaiter)

Lucija Fanfogna (1795. – 1817.)

• rođena je 1744.
• u samostan ulazi 1769. g.
• monaško posvećenje – 1770. g.
• umrla je 18. 1. 1817.

Vlastoručno pisana formula zavjeta Lucije Fanfogna iz samostanskog arhiva

• nakon smrti svoje sestre Caroline 1795. g., Lucia Fanfogna ostaje jedina koludrica u Samostanu sv. Marije
• samostan svete Marije izbjegao je sudbinu drugih zadarskih samostana zahvaljujući činjenici da je u sklopu samostana djelovala škola za djevojke

Arhivski dokument koji svjedoči da je Lucia Fanfogna ostala jedina koludrica s mnogo učenica

Sv. Marija prima koludrice iz zatvorenih samostana

• za vrijeme prve austrijske uprave, u siječnju 1798., dolazi papina ovlast zadarskom nadbiskupu o zatvaranju i muških i ženskih samostana
• Samostan svete Marije prima klarise iz Samostana svetog Nikole i Svete Marcele te benediktinke iz Svete Katarine i Svetog Rajnerija iz Splita

Pismo iz 1800. kojim se dopušta prijelaz koludrica Sv. Katarine i Sv. Nikole u Svetu Mariju

Antonija Seismit (1822. – 1858.)

• potječe iz ugledne lječničke obitelji doseljenika iz Kӧlna
• rođena je 1. 11. 1777. g. u Splitu
• polaže zavjete u samostanu Sv. Rajnerija u Splitu 29. 1. 1797.
• nakon zatvaranja Samostana sv. Rajnerija dolazi u Svetu Mariju u Zadar

• Marija Antonija dolazi u Zadar najkasnije 1816.
• donosi vrlo vrijedne dokumente, arhiv Sv. Rajnerija, relikvijar sv. Eufemije, crkvenog tekstila i dio materijalnih dobara
• nedugo po dolasku u Zadar birana je za opaticu
• birana je još šest puta na tu službu, a u međuvremenu bila je priora i ravnateljica djevojačke škole
• umire 26. 4. 1861.

Prijepis pisma iz 1814. g. o zatvaranju samostana sv. Rajnerija

Prigodni natpis iz 1834. g. koji spominje Ciccu, Vekenegu, austrijskog cara i njegova namjesnika u Zadru te opaticu Antoniju Sesimit

• klasicističke štukature pokrile su romaničke karakteristike unutarnjeg prostora crkve i kapitularne dvorane
• prozor na sjevernom zidu crkve prema kapitulu urešen je klasicističkim elementima
• crkva je dobila jedinstven, skladan izgled
• s današnjeg gledišta neprihvatljivo uništenje romaničkih dijelova crkve može se donekle opravdati željom za usklađenim i jedinstvenim sakralnim prostorom
• kao što smo imali u XV. stoljeću iznenađujući potez oko očuvanja autentičnog romaničkog zvonika, u XIX. st. imamo uništenje kapitularne dvorane i cjelokupno oblaganje u hladni klacistički štuk
• kapitularna dvorana bila je svečana, bijela i s lijepim dekorom, ali su i ovdje bili uništeni kapitel, stupovi, baze, prozori

Vekenegina grobnica nakon klasicističke obnove

Benedikta Braun (1947. – 1972.)

• obilježila je 20. stoljeće kao duhovna i materijalna obnoviteljica Samostana svete Marije
• rođena u Šibeniku 27. 9. 1895. od oca liječnika Gustava Brauna i majke Olge Loca Saraneli
• nakon II. svjetskog rata započinje dramatična borba za obnovu samostana i povratak koludrica u njihov dom
• koludrice su gotovo 27 godina provele u prostoru nadbiskupskog sjemeništa Zmajević

Tlocrt samostana prije II. svjetskog rata

• restauratorski planovi i urbanistička namjena obnove kompleksa Samostana sv. Marije zorno govore o borbi M. Benedikte za obnovu samostana
• zalaganjem istaknutih hrvatskih intelektualaca, osobito Miroslava Krleže, 1967. g. potpisuje se ugovor koji omogućuje obnovu samostana i crkve svete Marije te osnivanje Stalne izložbe crkvene umjetnosti u kojoj će biti izloženo sakralno blago

U nastavku možete pregledati slike sa međunarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stoljeća prisutnosti benediktinki sv. Marije u Zadru "Vrijeme, prostor i duhovnost: Benediktinsko monaštvo i njegovo naslijeđe".

Autorice:
M. Anastazija Čizmin
M. Klara Begić