Communio Internationalis Benedictinarum

Razgledavanje grada

Nedjeljno prijepodne bilo je određeno za razgledavanje crkava na Poluotoku. Ja sam provela gošće samostana Svete Marije gradom, pričajući im i tumačeći sve što se moglo u tom kratkom vremenu vidjeti i doživjeti. Posjetile smo katedralu i vidjele sve značajne crkve u starom dijelu grada, a posjetile smo one u kojima se u tom trenutku nije slavila misa. Iznimno me veseli što sam za boravka uvaženih gostiju iz cijelog svijeta malom aktivnošću doprinijela njihovom što ugodnijem i korisnijem boravku u našem gradu Zadru. Njihova lica su govorila više od riječi i nikakav prevoditelj nije bio nužan da prevede osjećaje njihovih srca, jednom rječju oduševljenje.

Jasminka Bajlo, vodič

Ručak u Smilčiću

Nakon razgledavanja grada, otišli smo na ručak u Smilčić, na samostansko imanje, na kojem je u tijeku obnova. U prizemlju dvorca, u velikoj dvorani privremeno su postavljeni stolovi i klupe, kao u stara vremena. Dočekale su nas dvije djevojke u narodnim nošnjama koje su nas ponudile suhim smokvama i domaćom rakijom. U dvorani je bila postavljena izložba o životu koludrica samostana Svete Marije. Nakon ugodnog razgledavanja života, rada i detalja koji se inače mogu vidjeti u diskreciji samostana, samostanskih radionica i crkve, sjeli smo za stol, ručali smo uz prekrasne glasove dalmatinskih napjeva, koje je izvodila klapa Koporan. Otpjevali su nam sljedeće pjesme: Baška je malo selo, Lanterna, Kad se Bog čoviku učini, Do nebesa nek se ori, Kroz planine brda i gore i Šetala se Jelica i Ive. Nakon ručka, razišli smo se u obilasku imanja, neki u šumu, neki u vinograd, maslinik a neki po dvorcu. Nakon dobre okrjepe i svježeg zraka u Smilčiću, krenuli smo autobusom put Nina.

M. Anastazija Čizmin, OSB

Izlet u Nin

Gradić Nin, koji je od Zadra udaljen svega 14 km, zanimljiv je svojom bogatom i burnom poviješću, a interesantan je i svojim položajem. Srce Nina, odnosno njegov povijesni centar, nalazi na otočiću promjera svega 500 m. Hrvati naseljavaju Nin početkom 7. stoljeća i tu formiraju svoju prvu prijestolnicu, prvi politički, kulturni i vjerski centar nove države. Nin je prvu hrvatski kraljevski grad, kao i sjedište prvog hrvatskog biskupa od polovine 9. stoljeća. Značajni valadari vezani za povijest Nina su: knez Višeslav, knez Branimir, kralj Tomislav, kralj Petar Krešimir IV, kralj Zvonimir… Crkva sv. Križa, 9. stoljeće, zbog svojeg jedinstvenog arhitektonskog stila spada među najvrednije sačuvane spomenike starohrvatskog crkvenog graditeljstva – najmanja katedrala na svijetu. Crkva sv. Nikole nalazi se na brežuljku – zemljanom humku u krunidbenom polju „Prahuljama“ kod Nina. Ona predstavlja najromantičniji spomenik ninske povijesti. Naime, „prema narodnoj predaji, krunilo se u Ninu sedam kraljeva pa bi prigodom krunidbe okrunjeni vladar u sjajnoj pratnji dojahao do sv. Nikole, gdje bi se naordu predtavio i u znak svoje kraljevske vlasti, mačem bi s tog humka zasjekao na sve četiri strane svijeta“. Crkva je jedini sačuvani primjerak romaničke arhitekture, centralnog tlocrta i križno-rebrasta svoda s kraja 11. stoljeća, odnosno početka 12. stoljeća. Posjetili smo gradski muzej i stolnu crkvu i okrijepili se pićem kod Tartara gdje nam je klapa Kondura otpjevala sljedeće pjesme: Ribari, Kalelarga, Ruža crvena, Uzmi me more, Croatio iz duše te ljubim, Sinoć kad sam ti proša’, Klakar, Dubrovčanka, Smiljanić i Dalmacijo volim te. Turistička zajednica grada Nina je organizirala razgledanje i upoznavanje Nina, i na odlasku smo od TZ grada Nina dobili prigodne poklone. Žurili smo iz Nina da bismo stigli na koncert.

M. Anastazija Čizmin, OSB

Koncert u dvorani Sv. Benedikta i Sv. Skolastike – Augustin Šimat (piano)

Augustin Šimat je rođen 1982. u Splitu. Akademski je glazbenik, pianist i profesor glasovira. Sa šest godina započeo je svoju glazbenu naobrazbu u Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu. Trostruki je dobitnik drugih nagrada na klavirskim natjecanjima. Od 2007. godine studira na konzervatoriju Čajkovski u Moskvi.

Na svom nastupu odsvirao je djela J. S. Bacha: Toccata d-mol, BWV913, F. Chopina: Balada br. 1 u g-molu Op. 23 i M. P. Musorgskog: Slike s izložbe i tako nas poveo u šetnju s tim velikanima svjetske glazbe. Kasnije smo se ugodno družili u klaustru.

M. Benedikta Perinčić